
Ulcerozni kolitis – simptomi i lečenje
11. April 2025.
Divertikularna bolest
15. April 2025.Gastritis spada u grupu najčešćih oboljenja gastrointestinalnog sistema i predstavlja upalu sluznice želuca. Upala želuca može biti hronična ili akutna. Kada dođe do upale želudačne sluznice, dolazi do narušavanja funkcionisanja celokupnog sistema za varenje. U tom slučaju, želudac nije u mogućnosti da pravilno obavlja svoje funkcije, što ga čini podložnim različitim negativnim uticajima, uključujući mikroorganizme.

Najčešći uzroci gastritisa:
- Bakterijskom ili virusnom infekcijom - najpoznatiji uzročnik je Helicobacter pylori - oštećuje zaštitni sloj sluznice želuca i time ga čini podložnim upalama. Infekcija nastaje kontaktom sa zaraženom osobom ili unošenjem kontaminirane hrane i vode. Oko 50 % populacije je zaraženo, često od detinjstva, a većina ne razvija simptome. Međutim, kod 10–15 % zaraženih mogu se javiti problemi poput hroničnog gastritisa, čira na želucu ili crevima, pa čak i karcinoma, ukoliko se ne leči na vreme.
- Prekomerna upotreba lekova - naročito nesteroidnih antiinflamatornih lekova - NSAIL - dovode do iritacije sluznice želuca
- Prekomerno konzumiranje alkohola, kafe
- Stres (emocionalni ili fizički) - fizički stres može nastati nakon operacije, povrede ili opekotine želuca - dolazi do povećane proizvodnje želudačne kiseline, što može dovesti do gastritis
- Genetska predispozicija
- Autoimuna oboljenja (HIV, dijabetes tip 1, tireoiditis, Kronova bolest) - kod ovih stanja imunološki sistem napada vlastite ćelije želuca, što može uzrokovati hroničnu upalu i oštećenje sluznice
- Pušenje
- Prejedanje - prekomerna konzumacija začinjene, masne i pržene hrane može iritirati želudac
- Hronično povraćanje
Simptomi gastritisa
Gastritis se nekad može javiti naglo sa veoma izraženim simptomima, a nekad se može razvijati postepeno sa povremenim simptomima slabijeg intenziteta, što zavisi od tipa gastritisa (akutnog ili hroničnog).
Akutni gastritis
Akutni gastritis se javlja iznenada, a simptomi mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana. Ovaj oblik gastritisa je obično kratkotrajan i izazvan infekcijom, najčešće virusnom, koja dovodi do zapaljenja sluzokože želuca. Karakteristični simptomi uključuju povraćanje i dijareju. Ako se akutni gastritis ne leči na odgovarajući način, može preći u hronični oblik.
Hronični gastritis
Hronični gastritis je više tipičnije za starije osobe i traje mnogo duže od akutnog. Najčešći uzrok hroničnog gastritisa se navodi prisustvo bakterije Helicobacter pylori. Ovaj tip oboljenja postepeno se razvija, simptomi su u početku blagi i slabijeg intenziteta i nisu u kontinuitetu. Najčešći simptomi su mučnina, gorušica, povraćanje i osećaj težine u stomaku nakon obroka. Ukoliko se ne leči, hronični gastritis može izazvati čir na sluzokoži, i razviti se i u karcinom želuca.
Najčešći simptomi kod gastritisa su:
- Bol i peckanje u gornjem abdomenu, koji se javlja nakon unošenja ili nakon dužeg perioda neunošenja hrane
- Mučnina
- Povraćanje
- Gorušica
- Osećaj punog stomaka nakon male količine hrane
- Podrigivanje
- Smanjen apetit ili gubitak apetita
- Neprijatan zadah
- Crna stolica (znak krvarenja u želucu)
- Gubitak telesne težine
Kako se dijagnostikuje gastritis?
Ako se jave ovi simptomi, preporučuje se da se javite gastroenterologu radi daljih ispitivanja kako bi se utvrdilo da li se radi o gastritisu ili nekom drugom digestivnom poremećaju.
Da bi se postavila dijagnoza gastritisa, lekar će obaviti detaljan gastroenterološki pregled i možda koristiti sledeće testove:
- Endoskopija - najprecizniji način za vizualizaciju sluznice želuca i utvrđivanje prisustva upale, čireva ili drugih promena.
- Testovi na Helicobacter pylori - serološki testovi IgG i IgA antitela, izdisajni test ili analiza stolice (koprokultura)
- Krvni testovi - koriste se kod procene nivoa anemije ili prisustva infekcije.
- Rendgensko ili ultrazvučno snimanje

Lečenje gastritisa
Kod gastritisa, ključno je lečiti uzrok koji ga izaziva. Ako je Helicobacter pylori odgovoran za pojavu gastritisa, lečenje se obavlja primenom antibiotika. Takođe, smanjenje upotrebe ili potpuni prestanak uzimanja lekova protiv bolova (kao što su diklofenak, ibuprofen i sl.) može pomoći u ublažavanju simptoma gastritisa. Osnovne terapijske opcije uključuju:
- Lekovi za smanjenje želudačne kiseline:
- Antacidi - lekovi koji služe za neutralizuju želudačnu kiselinu i smanjuju nelagodnost.
- Inhibitori protonske pumpe (PPI) - ovi lekovi, kao što su omeprazol i pantoprazol, smanjuju proizvodnju želudačne kiseline i pomažu u lečenju upale.
- H2 blokatori - ovi lekovi smanjuju količinu želudačne kiseline i pomažu u ublažavanju simptoma.
- Antibiotici (ako je uzrok infekcija Helicobacter pylori) - koriste se da bi se eliminisala bakterija i smanjila upala.
- Lekovi za zaštitu sluznice želuca:
- Sucralfat i Bismut subnitrati - ovi lekovi formiraju zaštitni sloj na sluznici želuca i pomaže u smanjenju iritacije.
- Promene u ishrani:
- Izbegavanje začinjene, masne i pržene hrane, alkohola i cigareta može značajno pomoći u ublažavanju simptoma.
- Preporučuje se veći unos vlakana, povrća, voća i blage hrane.
- Kod sprovođenja posebne gastritis ishrane, veoma je važno i ne prejedati se, ali ni izgladnjivati se, već imati više manjih obroka tokom dana.
- Uzimanje lekova za bolove:
- Za ublažavanje bola mogu se koristiti analgetici, ali treba izbegavati lekove poput aspirina i ibuprofena koji mogu iritirati želudac.
- Hirurški zahvat:
- U vrlo retkim slučajevima, ako dođe do ozbiljnih komplikacija (kao što su krvarenje ili perforacija želuca), može biti potrebna hirurška intervencija.
Komplikacije gastritisa
Ako se gastritis ne leči pravilno ili postane hroničan, može doći do ozbiljnih komplikacija. Hronični gastritis može ostaviti trajne posledice na sluzokožu želuca i izazvati pojavu ulkusa ili čireva:
- Čirevi na želucu (ulkusi) - upala može dovesti do stvaranja čireva na sluznici želuca ili dvanaestopalačnom crevu.
- Krvarenje - u težim slučajevima, gastritis može izazvati krvarenje u želucu koje se može manifestovati kao crna stolica ili povraćanje krvi (hematemezis)
- Anemija - ako dođe do hroničnog krvarenja iz želuca, može se razviti anemija usled gubitka krvi. Atrofični gastritis dovodi do megaloblastične anemije
- Povećan rizik od raka želuca - dugoročni gastritis, naročito onaj uzrokovan Helicobacter pylori infekcijom, može povećati rizik od razvoja raka želuca. Ili ukoliko se gastritis javi bez povišene želudačne kiseline, tzv. atrofični gastritis može se razviti kancer želuca.
Prevencija gastritisa
Da bi se smanjio rizik od razvoja gastritisa, važno je usvojiti nekoliko preventivnih koraka:
- Izbegavanje prekomerne upotrebe alkohola i lekova
- Povećati unos vlakana - hrana bogata vlaknima, kao što su voće, povrće i integralne žitarice, može pomoći u održavanju zdravlja želuca.
- Upravljanje stresom - važno je pronaći tehnike opuštanja kao što su meditacija, joga ili duboko disanje, koje mogu pomoći u smanjenju stresa.
- Redovno jedite male obroke - prejedanje može izazvati povećanu proizvodnju kiseline u želucu, pa je bolje jesti manje obroke tokom dana.
Za kraj, važno je naglasiti da je pravovremeno prepoznavanje i lečenje gastritisa ključno za sprečavanje daljih komplikacija. Ako primetite bilo koji od simptoma, savetujemo vam da se obratite stručnjacima. Specijalna bolnica P.A.R.K.S. Novi Sad nudi sveobuhvatne preglede, dijagnostiku i personalizovane tretmane, kako bi vam pomogla da se brzo i efikasno oporavite. Pozovite nas i rešite svoje probavne tegobe uz pomoć našeg tima vrhunskih gastroenterologa.